Hoće li Donald Trump dobiti Nobelovu nagradu za mir?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Getty Images
DESET godina nakon što je Barack Obama dobio Nobelovu nagradu za mir, može li je dobiti i njegov nasljednik u Bijeloj kući Donald Trump?
Skupina republikanskih zastupnika nominirala je Trumpa u srijedu za tu cijenjenu nagradu zbog zalaganja za mir na Korejskom poluotoku, no i sama pomisao na Trumpa s Nobelom u rukama izaziva negodovanje njegovih kritičara u SAD-u i svijetu. Mnogi su promatrači također zbunjeni tom raspravom koja se općenito smatra u najmanju ruku preuranjenom.
Nesumnjivo je da su već i sama nagađanja o Nobelu ugodna glazba za uši 71-godišnjeg građevinskog magnata koji je postao predsjednikom bez ikakvog političkog, vojnog ili diplomatskog iskustva, a žarko žudi za priznanjem.
"To je jako lijepo, hvala. To je jako lijepo", rekao je nasmiješeni Trump u subotu, dok su njegove pristaše na skupu u Michiganu izvikivali "No-bel! No-bel!".
"Samo želim odraditi posao", rekao je.
Moon Jae-in: Trump zaslužuje tu nagradu
Tri dana kasnije u Ovalnom uredu Trump se vratio toj temi, kazavši da je bilo "jako velikodušno" što je južnokorejski predsjednik Moon Jae-in rekao da američki predsjednik, a ne on sam, zaslužuje tu prestižnu nagradu.
"Cijenim to, ali glavno je da se stvar riješi", rekao je Trump. "Želim postići mir."
Spektakularno korejsko popuštanje zadnjih mjeseci i predstojeći summit Trumpa i sjevernokorejskog čelnika Kim Jong-una te, još teoretska, mogućnost denuklearizacije Korejskog poluotoka pobudili su nade u povijesnu prekretnicu u toj regiji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
No koliko god se to činilo sjajno, mnogi analitičari ističu da je još rano, doista jako rano za nagađanja o ishodu pregovora sa Sjevernom Korejom koju Kimova dinastija željeznom rukom vodi gotovo 70 godina.
Nadrealno
"To je nadrealno i očito prerano da bi se moglo govoriti o dodjeli Nobelove nagrade za mir bilo kome", rekao je Aaron David Miller, bivši američki diplomat i pregovarač u nekoliko demokratskih i republikanskih administracija.
"Ali ako diplomacija uspije, taj scenarij je zamisliv", rekao je Miller.
Nagađanja o Nobelu odražavaju i žestoku raspravu o pravoj ulozi američkog predsjednika u diplomatskom popuštanju.
S obje strane američkog političkog spektra stvari idu do apsurda - jedna strana tvrdi da Trump nije imao nikakvu ulogu u popuštanju na Korejskom poluotoku, a druga ga pripisuje jedino njemu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Na užarenoj političkoj sceni u Washingtonu, u kojoj je "gotovo nemoguće da jedna strana oda priznanje drugoj", Trumpov karakter i "nemogućnost da misli u terminima "mi" umjesto "ja" dodatno zaoštrava antagonizam, rekao je Miller.
"Među demokratima je averzija prema ideji da Trump zaslužuje Nobela pomiješana s averzijom prema njemu osobno."
Predstojeći summit s Kimom, gotovo nezamisliv prije nekoliko mjeseci, Trumpovim je pristašama dokaz da njegovo često impulzivno ponašanje može srušiti prepreke, promijeniti pravila diplomatske igre i polučiti uspjeh ondje gdje njegovi prethodnici nisu mogli.
Skupina od 18 republikanskih zastupnika u srijedu je poslala pismo norveškom Nobelovom odboru predloživši mu da razmotri nominaciju Donalda Trumpa zbog "njegova neumornog rada na uspostavi mira u svijetu."
Njegovi žestoki kritičari misle suprotno - da bi ga njegovi potezi, odbijanje mnogih stupova multilateralizma te bombastičan stil i žestok jezik trebali jedino diskvalificirati.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Roosevelt, Wilson, Carter i Obama
Dodjela nagrade Trumpovu demokratskom prethodniku, samo nekoliko mjeseci nakon što je preuzeo dužnost, također je bila iznenađenje i izazvala je snažne reakcije.
"Na početku sam, a ne na kraju, svojeg rada na svjetskoj pozornici", rekao je Obama 10. prosinca 2009. u Oslu, priznajući "značajnu kontroverzu" koja je pratila odluku odbora na početku njegova prvog mandata.
Osim Obame, Nobelovu nagradu za mir dobila su još trojica američkih predsjednika: Theodore Roosevelt, Woodrow Wilson i Jimmy Carter. S tim da je ovaj posljednji nije dobio za trajanja mandata.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
